Conseggio pe-o patrimònio linguistico ligure

Conseggio ligure

DEIZE

Diçionäio italian-zeneise

cambiare

v.tr.
  1. sostituire qcn. o qcs. con un’altra, modificarla

    cangiâ [kaŋˈdʒaː]

    Exempi

    ho cambiato lavoro dopo dieci anni nella stessa azienda

    ò cangiou de travaggio dòppo dex’anni inta mæxima açienda

    voglio cambiare il mio destino

    veuggio cangiâ o mæ destin

    abbiamo cambiato il colore delle pareti

    emmo cangiou o cô de miage

  2. sostituire gli indumenti a qcn.

    cangiâ [kaŋˈdʒaː]

    Exempi

    dovresti cambiare la maglia alla bambina, è macchiata

    ti doviësci cangiâ a maggia a-a figgeua, a l’é macciâ

  3. passare da un mezzo di trasporto a un altro

    cangiâ [kaŋˈdʒaː]

    scangiâ [skaŋˈdʒaː]

    Exempi

    abbiamo cambiato a Genova Brignole

    emmo cangiou à Brignoe

    ha cambiato autobus alla stazione centrale

    o l’à scangiou d’autobo a-a staçion çentrale

  4. scambiare denaro o spicciolare

    cangiâ [kaŋˈdʒaː]

    descangiâ [deskaŋˈdʒaː]

    Exempi

    cambiatemi cinquanta euro per favore

    cangiæme çinquanta euro pe piaxei

    ha cambiato i soldi in banca senza commissioni

    o l’à cangiou i dinæ a-o banco sensa commiscioin

  5. scambiare

    scangiâ [skaŋˈdʒaː]

    Exempi

    vuoi cambiare posto con me?

    ti veu scangiâ de pòsto con mi?

v.intr.
  1. diventare diverso

    cangiâ [kaŋˈdʒaː]

    Exempi

    il cielo è cambiato all’improvviso

    o çê o l’é cangou tutt’assemme

    le cose cambiano quando meno te lo aspetti

    e cöse cangian quande meno ti gh’appensi

cambiarsi

v.pron.
  1. sostituire i propri indumenti

    cangiâse [kanˈdʒaːse]

    Exempi

    mi sono appena cambiato d’abito

    me son giusto cangiou de vestî

Polirematiche

Coniugaçioin

bätâ

Part. pass. bätou

Ger. bätando

Ind.
Pres.
  1. mi bato
  2. ti ti bati
  3. lê o/a bata
  4. niatri bätemmo
  5. viatri bätæ
  6. lô batan
Impf.
  1. mi bätava
  2. ti ti bätavi
  3. lê o/a bätava
  4. niatri bätavimo
  5. viatri bätavi
  6. lô bätavan
Fut.
  1. mi bätiò
  2. ti ti bätiæ
  3. lê o/a bätià
  4. niatri bätiemo
  5. viatri bätiei
  6. lô bätian
Conz.
Pres.
  1. che mi bate
  2. che ti ti bati
  3. che lê o/a bate
  4. che niatri bätemmo
  5. che viatri bätæ
  6. che lô batan
Impf.
  1. che mi bätesse
  2. che ti ti bätesci
  3. che lê o/a bätesse
  4. che niatri bätescimo
  5. che viatri bätesci
  6. che lô bätessan
Cond.
  1. mi bätieiva/bätiæ
  2. ti ti bätiësci
  3. lê o/a bätieiva/bätiæ
  4. niatri bätiëscimo
  5. viatri bätiësci
  6. lô bätieivan/bätiæn
Imper.
  1. bata ti
  2. ch’o/a bate lê
  3. bätemmo niatri
  4. bätæ viatri
  5. batan lô
cangiâ

Part. pass. cangiou

Ger. cangiando

Ind.
Pres.
  1. mi cangio
  2. ti ti cangi
  3. lê o/a cangia
  4. niatri cangemmo
  5. viatri cangiæ
  6. lô cangian
Impf.
  1. mi cangiava
  2. ti ti cangiavi
  3. lê o/a cangiava
  4. niatri cangiavimo
  5. viatri cangiavi
  6. lô cangiavan
Fut.
  1. mi cangiò
  2. ti ti cangiæ
  3. lê o/a cangià
  4. niatri cangiemo
  5. viatri cangiei
  6. lô cangian
Conz.
Pres.
  1. che mi cange
  2. che ti ti cangi
  3. che lê o/a cange
  4. che niatri cangemmo
  5. che viatri cangiæ
  6. che lô cangian
Impf.
  1. che mi cangesse
  2. che ti ti cangesci
  3. che lê o/a cangesse
  4. che niatri cangescimo
  5. che viatri cangesci
  6. che lô cangessan
Cond.
  1. mi cangieiva/cangiæ
  2. ti ti cangiësci
  3. lê o/a cangieiva/cangiæ
  4. niatri cangiëscimo
  5. viatri cangiësci
  6. lô cangieivan/cangiæn
Imper.
  1. cangia ti
  2. ch’o/a cange lê
  3. cangemmo niatri
  4. cangiæ viatri
  5. cangian lô
descangiâ

Part. pass. descangiou

Ger. descangiando

Ind.
Pres.
  1. mi descangio
  2. ti ti descangi
  3. lê o/a descangia
  4. niatri descangemmo
  5. viatri descangiæ
  6. lô descangian
Impf.
  1. mi descangiava
  2. ti ti descangiavi
  3. lê o/a descangiava
  4. niatri descangiavimo
  5. viatri descangiavi
  6. lô descangiavan
Fut.
  1. mi descangiò
  2. ti ti descangiæ
  3. lê o/a descangià
  4. niatri descangiemo
  5. viatri descangiei
  6. lô descangian
Conz.
Pres.
  1. che mi descange
  2. che ti ti descangi
  3. che lê o/a descange
  4. che niatri descangemmo
  5. che viatri descangiæ
  6. che lô descangian
Impf.
  1. che mi descangesse
  2. che ti ti descangesci
  3. che lê o/a descangesse
  4. che niatri descangescimo
  5. che viatri descangesci
  6. che lô descangessan
Cond.
  1. mi descangieiva/descangiæ
  2. ti ti descangiësci
  3. lê o/a descangieiva/descangiæ
  4. niatri descangiëscimo
  5. viatri descangiësci
  6. lô descangieivan/descangiæn
Imper.
  1. descangia ti
  2. ch’o/a descange lê
  3. descangemmo niatri
  4. descangiæ viatri
  5. descangian lô
scangiâ

Part. pass. scangiou

Ger. scangiando

Ind.
Pres.
  1. mi scangio
  2. ti ti scangi
  3. lê o/a scangia
  4. niatri scangemmo
  5. viatri scangiæ
  6. lô scangian
Impf.
  1. mi scangiava
  2. ti ti scangiavi
  3. lê o/a scangiava
  4. niatri scangiavimo
  5. viatri scangiavi
  6. lô scangiavan
Fut.
  1. mi scangiò
  2. ti ti scangiæ
  3. lê o/a scangià
  4. niatri scangiemo
  5. viatri scangiei
  6. lô scangian
Conz.
Pres.
  1. che mi scange
  2. che ti ti scangi
  3. che lê o/a scange
  4. che niatri scangemmo
  5. che viatri scangiæ
  6. che lô scangian
Impf.
  1. che mi scangesse
  2. che ti ti scangesci
  3. che lê o/a scangesse
  4. che niatri scangescimo
  5. che viatri scangesci
  6. che lô scangessan
Cond.
  1. mi scangieiva/scangiæ
  2. ti ti scangiësci
  3. lê o/a scangieiva/scangiæ
  4. niatri scangiëscimo
  5. viatri scangiësci
  6. lô scangieivan/scangiæn
Imper.
  1. scangia ti
  2. ch’o/a scange lê
  3. scangemmo niatri
  4. scangiæ viatri
  5. scangian lô