Conseggio pe-o patrimònio linguistico ligure

Conseggio ligure

DEIZE

Diçionäio italian-zeneise

informare

v. tr.
  1. fornire notizie a qcn.

    informâ [iŋfurˈmaː]

    Silvana ha informato i colleghi del cambio di programma

    a Scirvaña l’à informou i colleghi do cangio de programma

  2. dare una certa impronta

    informâ [iŋfurˈmaː]

    inspirâ [iŋspiˈraː]1

    i valori democratici informano tutta la costituzione

    i valoî democratichi informan tutta a constituçion

informarsi

v. pron.
  1. chiedere informazioni, stare aggiornato su qcs.

    informâse [iŋfurˈmaːse]

    mi informo sempre sui prezzi prima di comprare

    m’informo delongo in scî prexi primma d’accattâ

Pe saveine de ciù

1. O prefisso zeneise in-.

In zeneise tanti lemmi che presentan o prefisso in- l’an ottegnuo da-a dissimilaçion de unn’antiga consonante doggia: s’à donca inlustrâ < illustrem, inmenso < immensus, inludde < illudere, etc. Di atri termini conservan incangio direttamente o prefisso latin, comme inscrive < inscribere. Gh’é in sciâ fin di caxi formæ pe analogia, comme inmanegâ. Despægio o l’é o caxon de poule comme imagine < imaginem, che no an mai avuo ni o prefisso in- ni unna consonante doggia: pe sti caxi a grafia in- a no l’é giustificâ ni etimologicamente ni foneticamente. E forme comme inmagine, de vòtte addeuviæ da di autoî moderni, en donca di ipercorrettiximi de matrice italiaña da no addeuviâ.

Coniugaçioin

informâ

Indicativo

Presente

  1. mi informo
  2. ti t’informi
  3. o/a l’informa
  4. niatri informemmo
  5. viatri informæ
  6. liatri informan

Imperfetto

  1. mi informava
  2. ti t’informavi
  3. o/a l’informava
  4. niatri informavimo
  5. viatri informavi
  6. liatri informavan

Futuo

  1. mi informiò
  2. ti t’informiæ
  3. o/a l’informià
  4. niatri informiemo
  5. viatri informiei
  6. liatri informian

Conzontivo

Presente

  1. che mi informe
  2. che ti t’informi
  3. che lê o/a l’informe
  4. che niatri informemmo
  5. che viatri informæ
  6. che liatri informan

Imperfetto

  1. che mi informesse
  2. che ti t’informesci
  3. che lê o/a l’informesse
  4. che niatri informescimo
  5. che viatri informesci
  6. che liatri informessan

Condiçionale

  1. mi informieiva/informiæ
  2. ti t’informiësci
  3. o/a l’informieiva/informiæ
  4. niatri informiëscimo
  5. viatri informiësci
  6. liatri informieivan/informiæn

Imperativo

  1. informa ti!
  2. informemmo niatri!
  3. informæ viatri!

Partiçipio passou

  1. m. s. informou
  2. m. p. informæ
  3. f. s. informâ
  4. f. p. informæ

Gerundio

  1. informando
inspirâ

Indicativo

Presente

  1. mi inspiro
  2. ti t’inspiri
  3. o/a l’inspira
  4. niatri inspiremmo
  5. viatri inspiræ
  6. liatri inspiran

Imperfetto

  1. mi inspirava
  2. ti t’inspiravi
  3. o/a l’inspirava
  4. niatri inspiravimo
  5. viatri inspiravi
  6. liatri inspiravan

Futuo

  1. mi inspiriò
  2. ti t’inspiriæ
  3. o/a l’inspirià
  4. niatri inspiriemo
  5. viatri inspiriei
  6. liatri inspirian

Conzontivo

Presente

  1. che mi inspire
  2. che ti t’inspiri
  3. che lê o/a l’inspire
  4. che niatri inspiremmo
  5. che viatri inspiræ
  6. che liatri inspiran

Imperfetto

  1. che mi inspiresse
  2. che ti t’inspiresci
  3. che lê o/a l’inspiresse
  4. che niatri inspirescimo
  5. che viatri inspiresci
  6. che liatri inspiressan

Condiçionale

  1. mi inspirieiva/inspiriæ
  2. ti t’inspiriësci
  3. o/a l’inspirieiva/inspiriæ
  4. niatri inspiriëscimo
  5. viatri inspiriësci
  6. liatri inspirieivan/inspiriæn

Imperativo

  1. inspira ti!
  2. inspiremmo niatri!
  3. inspiræ viatri!

Partiçipio passou

  1. m. s. inspirou
  2. m. p. inspiræ
  3. f. s. inspirâ
  4. f. p. inspiræ

Gerundio

  1. inspirando